Sveti Konstantin i Jelena smatraju se jednim od najvažnijih svetitelja u hrišćanskoj istoriji. Pravoslavna crkva ih proslavlja 3. juna, u znak sećanja na njihova dela, vizije i istorijsku ulogu u širenju hrišćanstva. Konstantin je bio prvi rimski car koji je prihvatio hrišćanstvo, dok je njegova majka Jelena poznata po nalasku Časnog krsta u Jerusalimu.
Praznik prati niz običaja – vernici odlaze u crkvu, pale sveće i izgovaraju tropar posvećen caru Konstantinu, koji se prenosi s kolena na koleno:
„Kresta tvojego obraz na nebesi vidjev, i jakože Pavel zvanije ne ot čelovjek prijem, vo carjeh apostol tvoj Gospodi, carstvujuščij grad v rucje tvojej položi: jegoće spasaj vsegda v mirje, molitvami Bogorodice, jedine čelovjekoljubče.“
Prema narodnom verovanju, umivanje svetom vodicom tri puta na današnji dan pomaže u ozdravljenju i duhovnom čišćenju. Takođe, današnji praznik je imendan svim Jelenama, jednim od najlepših i najčešćih ženskih imena u srpskom narodu.
Crkva Svetih Cara Konstantina i Carice Jelene u Konjevićima na Dan slave 2025. godine, foto: GZS
Ovaj praznik je i slava grada Niša, rodnog mesta cara Konstantina. Kao esnafsku slavu obeležavaju ga kujundžije i železničari. Kult svetih Konstantina i Jelene naročito je poštovan kod Grka i Rumuna, gde se veruje da je Konstantin ono što je Srbima Sveti Sava.
U njihovu čast podignuto je mnogo hramova širom Srbije od Voždovca i Prijepolja, do Gnjilana i Ivanjice – svaki od njih svedoči o snazi vere i tradicije.
U čačanskom kraju, ovaj praznik se posebno slavi u crkvi Svetog Cara Konstantina i Carice Jelene u Konjevićima, gde se vernici svake godine okupljaju u molitvi, zahvalnosti i poštovanju prema ovim svetiteljima čije ime i danas svetli u srpskom narodu.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2025. Sva prava zadržana.