
Kako saznajemo, država ubrzano završava organizacione, infrastrukturne i kadrovske pripreme, dok bi evidentiranje vojnih obveznika trebalo da počne već od septembra.
Plan je da se prvi kontingenti regruta upute u kasarne u decembru ili početkom naredne godine, čime bi se posle više od decenije ponovo uspostavio sistem redovne vojne obuke.
Prema ranijim najavama predsednika Srbije Aleksandar Vučić, povratak vojnog roka prati i snažan investicioni ciklus u odbranu. Samo za potrebe organizacije obuke u naredne tri godine biće izdvojeno oko 86,5 miliona evra, dok ukupna izdvajanja za sistem bezbednosti dostižu gotovo 2,7 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Radovi na obnovi i modernizaciji kasarni širom Srbije traju već duže vreme. Poseban fokus stavljen je na smeštajne kapacitete, poligone i logistiku, jer se očekuje znatno veći broj regruta nego u periodu dobrovoljnog služenja vojske.
Istovremeno se intenzivno radi na opremanju jedinica i pripremi starešinskog kadra. Mladi oficiri i kadeti završnih godina Vojne akademije već sada prolaze dodatne obuke kako bi bili spremni za rad sa novim generacijama vojnika.
Vojni analitičari podsećaju da obavezni vojni rok u Srbiji nikada nije formalno ukinut, već zamrznut, što znači da pravni okvir postoji i da se sada samo aktivira. U prvoj fazi očekuje se usvajanje podzakonskih akata koji će precizirati trajanje vojnog roka, prava i obaveze vojnika, kao i način pozivanja i raspoređivanja regruta.
Najteži test - nova generacija vojnika
Stručnjaci upozoravaju da najveći izazov neće biti infrastruktura, već prilagođavanje mladih vojničkoj disciplini. Generacije koje dolaze odrasle su u digitalnom okruženju, navikle na stalnu dostupnost mobilnih telefona i društvenih mreža, što predstavlja potpuno drugačiji kontekst u odnosu na klasičan vojnički režim.
Vojna obuka podrazumeva strogu organizaciju dana, ograničeno kretanje, fizičke napore i potpunu posvećenost zadacima, zbog čega će uloga starešina biti presudna za uspeh čitavog sistema.
Koliko traje vojni rok i šta posle?
Prema dosadašnjim planovima, vojni rok bi trajao oko 75 dana, od čega bi većina vremena bila posvećena osnovnoj obuci u kasarnama i na poligonima, dok bi završni deo bio realizovan kroz terensku obuku. Međutim, služenje se ne završava izlaskom iz kasarne. Vojnici će nakon toga ulaziti u rezervni sastav i periodično biti pozivani na dodatne vežbe, čime se dugoročno jača odbrambena sposobnost zemlje.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović ranije je naveo da bi prvi na poziv mogli da se odazovu mladići rođeni 2006. godine, uz plan da se godišnje obuči i do 20.000 regruta.
Povratak vojske kao poruka regionu
Uvođenje obaveznog vojnog roka dolazi u trenutku kada gotovo sve zemlje regiona jačaju svoje bezbednosne kapacitete. Srbija ovim potezom šalje jasnu poruku da želi stabilan, obučen i podmlađen rezervni sastav, sposoban da odgovori na savremene bezbednosne izazove.
Ako se planovi ostvare, već krajem godine prve uniforme mogle bi ponovo da ispune kasarne širom Srbije – čime počinje novo poglavlje u sistemu nacionalne odbrane.
Glas zapadne Srbije
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.