
Za ovog sveca vezani su mnogi običaji i narodna verovanja, a mnoga od njih i danas se i danas praktikuju. Kao i Đurđevdan blisko je povezan sa prolećnim ciklusom običaja i sa svim što ima veze sa buđenjem prirode.
Snežana Ašanin, Foto: RINA
- Da bi godina bila rodna veruje se da tada treba početi neke radove. Takođe, važi verovanje da treba ustati rano na oba sveca da bi ljudi bili vredni i da ih ne bi hvatao dremež tokom čitave godine. Takođe, naš narod veruje da ukoliko zadremate na Đurđevdan, da to isto treba uraditi i na Markovdan, da mu godina ne bi bila loša i to da spava na istom mestu. Naši stari vodili su se logikom da dva minusa daju plus, to znači faktički da se iskupe za to što su učinili na Đurđevdan - kazala je za RINU etnolog Snežana Ašanin.
Bez obzira koliko bilo brzo vreme u kom živimo, tradicija vezana za praznika sačuvala se do današnjih dana. Dan koji deli Đurđevdan i Markovdan takođe je jedan od važnijih dana u godini.
- Ova dva sveca u nekako spojena, time što je samo jedan između njih, znajući da mi slavimo po tri dana, nekako se poklapalo sa trećim danom, odnosno prvim danom slave svetog Marka i to ima jako velike veze i simbolike i da su ova dva sveca povezana u jednu neraskidivu vezu - rekla je Ašanin.
Markovdan nije samo još jedan praznik – on je podsetnik da mir dolazi kad stanemo, okrenemo se veri i unutar doma posadimo ono što zaista želimo da cveta: ljubav, mir i zaštita.
Ovaj dan u narodu ima posebnu težinu – ne samo zbog svetitelja koji je preneo Reč Hristovu širom sveta, već i zbog običaja i verovanja koja se s njim prenose kroz generacije.
Jedan od najlepših običaja vezanih za Markovdan jeste unošenje ljiljana u dom, jer se veruje da ovaj cvet privlači sreću, mir i blagostanje, štiti kuću od nesreće i duhovno je osvećuje.
Ljiljan – „Bogorodičin cvet“ koji je niknuo iz Isusovih suza
Foto: Ilustracija
U hrišćanskoj simbolici, ljiljan je jedan od najuzvišenijih cvetova. Legenda kaže da je nastao iz suza Isusa Hrista, koje su pale na zemlju tokom Njegovog pogubljenja. Otuda i njegova povezanost sa nevinim stradanjem, nadom i duhovnom čistoćom.
Zovu ga i „Bogorodičin cvet“, jer se veruje da je bio omiljeni cvet Device Marije. Njegove tri latice simbolizuju Svetu Trojicu, ali i tri Marijine osobine: nevinost, pobožnost i skromnost.
Zato je u našem narodu običaj da se na važne praznike ljiljan donosi u dom – kao znak čiste vere, zaštite porodice i molitve za blagostanje.
Unošenje ljiljana u kuću ima za cilj da vas zaštiti od zlih sila, ali i donese duhovni mir i plodnost u svakom smislu – kako na njivama, tako i u srcima.
Zašto se na Markovdan ne radi – i zašto cvet štiti dom
Markovdan se u narodu zove i „blagi dan“, ali se u isto vreme ne sme narušiti njegov mir. Veruje se da ko tog dana radi u polju ili dvorištu, rizikuje da ga stignu oluje, grad ili nesreća tokom cele godine – jer Sveti Marko hoda svetom s „korpom punom grada“ i kažnjava one koji ne poštuju dan odmora i molitve.
Kako da obeležite Markovdan kod kuće
– Unesite ljiljan u dom – idealno na sto ili u ikonu
– Upalite sveću Svetom Marku i pročitajte kratku molitvu
– Nemojte raditi ništa teško, posebno ne u bašti, polju ili oko kuće
– Ne spavajte preko dana (osim ako vam treba „oproštaj od Đurđevdanskog sna“)
– Okupite porodicu i razgovarajte o veri, duhovnim temama i unutrašnjem miru
Glas zapadne Srbije
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.