
Manastir Vraćevšnica, podignut 1428. godine, uskoro će obeležiti šest vekova postojanja, tokom kojih je više puta stradao, ali je svaki put obnavljan i sačuvao svoje duhovno i kulturno blago.
Prema istorijskom predanju, manastir je podigao Radič Postupović, kao zavet Svetom Đorđu da se živ vrati sa Kosova. Kada se vratio, ispunio je zavet i podigao svetinju, po kojoj su ime dobili i manastir i selo Vraćevšnica.
O istorijskom i duhovnom značaju ove svetinje govorila je Vesna Ćurčić, viši kustos Muzeja rudničko-takovskog kraja.
„Manastir Vraćevšnica je sazidan 1428. godine. Uskoro će proslaviti svojih šest stotina godina postojanja. Šest stotina godina ovaj manastir čuva istoriju, kulturu i duhovnost srpskog naroda.“

Vesna Ćurčić, viši kustos Muzeja rudničko-takovskog kraja, foto: 4N Studio
Kompleks manastira danas čuva brojne tragove prošlosti. U njegovom sastavu nalaze se riznica i muzejska zbirka, u kojima se čuvaju predmeti i uspomene vezane za značajne događaje i ličnosti srpske istorije, posebno za dinastiju Obrenović.
Vraćevšnica je bila snažno povezana sa Obrenovićima, koji su bili duhovno vezani za ovu svetinju. U neposrednoj blizini nalazi se Gornja Crnuća, nekadašnje sedište Miloša Obrenovića, a upravo je Miloš kosti svoje majke preneo u Vraćevšnicu. U manastiru su sahranjena i njegova deca.
Uključenje u produkciji 4N Studija iz manastira Vraćevšnica emitovano u emisiji „150 Minuta”
Posebno mesto u riznici zauzima i Takovski krst, nad kojim su se ustanici pričestili pred početak Drugog srpskog ustanka, kao i predmeti koje su koristili članovi dinastije Obrenović.
„U ovom kraju, u stvari Srbije, čuva se uspomena na dinastiju Obrenović i značajne istorijske događaje koji su obeležili našu istoriju. Tu je i Takovski krst nad kojim su se ustanici pričestili, kao i predmeti koje su koristili članovi dinastije Obrenović”, istakla je Ćurčić.
Vraćevšnica, međutim, nije samo mesto koje svedoči o prošlosti, za mnoge vernike ona je, pre svega mesto molitve i utehe.
Posebno se pamti ime igumanije Ane Adžić, prve posleratne igumanije manastira i duhovnog čeda vladike Nikolaja Velimirovića. U teškim vremenima zalagala se za očuvanje manastira i pravoslavlja, a njen grob i danas posećuju brojni vernici i pričaju o iscelenjima i dobro koje im čini molitva kada posete njen grob.
U manastirskom kompleksu nalazi se i spomen-soba posvećena Mati Ani Adžić i njenom ocu Sretenu Adžiću, sa ličnim predmetima i uspomenama, među kojima su i darovi koje je Mati Ana dobijala od vladike Nikolaja.
Za sve koji posete Vraćevšnicu, poruka je jednostavna , ovo nije mesto koje treba samo obići i fotografisati, ovo je zaista svetinja u kojoj se prošlost upoznaje, ali i oseća.
„Pozvala bih sve ljude, decu, da dođu u ovaj manastir, da osete taj duh Mati Ane. Manastir i monahinje danas žive po njenim uputstvima, da nauče našu istoriju, našu kulturu i da radosni odu i ponovo se vrate“, poručila je Vesna Ćurčić.

Manastir Vraćevšnica, foto: 4N Studio
Dakle, na južnim obroncima Rudnika Vraćevšnica već gotovo šest vekova čuva ono najvrednije, tragove naše istorije, nasleđe naših predaka i tišinu u kojoj čovek može da zastane i pronađe mir. Zato je ova svetinja mesto kome se ljudi vraćaju, da se pomole, da nešto nauče i da iz njega ponesu deo njegove vere i snage.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.