U DRAGACEVU AKTIVNO JOS OKO STO CUMURANA 


Danas oblačno i hladno sa slabom kišom i susnežicom, popodne bez padavina              Janjušević obećao novi dom Đurićima sa Pešteri - izgorela im kuća              Trodnevna obuka za pripadnike jedinica civilne zaštite              Država prepoznala da je pomoć za „decu leptire” hitna, RFZO uvodi gensku terapiju              „Turistički cvet” za najbolju turističku organizacija pripala Zlatiborcima              Odbojkaški savez Srbije i kompanija Vodavoda potpisali ugovor sponzorstva             

 
U DRAGACEVU AKTIVNO JOS OKO STO CUMURANA
Trenutno na sajtu: 118       |       Podeli:
03.10.2012 | 0 коментар(а)



Kada danas kazemo CUMUR uglavnom pomislimo na rostilj i to na pravi ukus rostilja. Cumur je upravo faktor koji pravi razliku izmedju domace pljeskavice i hamburgera.




Cumur se nekada koristio i u mnogim drugim zanatima. Proizvodnja cumura je danas retko i skoro zaboravljeno zanimanje a cesto ga nazivaju i garavi zanat, zbog toga sto je rec o drvenom uglju. Dragacevci smatraju da se najbolji cumur pravi bas u njihovom kraju i tu se jos uvek zadrzalo ovo retko zanimanje.

Stotinama godina unazad u dragacevskim selima Kotraza i Vuckovica drveni ugalj - cumur se proizvodi na isti nacin.
"To je tradicija gornjeg kraja Dragaceva: metarska drva, krompir i cumur, dok je donji deo poznat po krecu", kaze Vidan Jovanovic iz Kotraze.

Cumurane se zidaju u krug u obliku kupole od ceramide ili nepecene cigle, oblepljuju blatom, a kad se potpale moraju i da se redovno "hrane".
"Kad natrpamo drva- naranimo cumuranu i potpalimo, ventili se skroz zatvaraju, onda se poklopac spusti, ventili se onda otvaraju i pocinje da pusi", prica Branislav Dukanac iz Vuckovice.

Cumur se pece citavu sedmicu, a kad je gotovo, na kraju se otvori poklopac i cumurana ostavi ostavi na miru dan-dva da se pogasi a onda se ceka da se "sladi". Cumur moze da se vadi i posle sedam dana.

Cumurane su najcesce postavljene pored zabrana, blize reci ili bilo kakvom izvoru zbog gasenja. U cumuranu moze da ide svako drvo, cumurana ga proguta i u ugalj pretvori i cepanicu i zilu, ali za dobar cumur potrebno je i kvalitetno drvo.
"Najbolja su drva bukova i cerova, mlada cerovina jer ima najjacu kaloriju. Sad se upotrebljavaju skoro sva drva i jabukova i kruskova. Za kovace je najbolji sljivov cumur", tvrdi Dukanac.

Ovaj zanat jedan je od najstarijih ali i najtezih. Nekada je od njega moglo ponesto i da se stekne. Danas je to samo pomocna delatnost "da se uzme neki dinar".
"Sad je malo potrosaca, a ne kao sto je nekad bilo, imalo je dosta potrosaca, a sad ispeces i cekas dok naidje kupac", zali se Dukanac.

Cumur su nakada koristili limari, kazandzije i kovaci a dans ga koriste samo rostiljdzije.
Izvor
Cacak press



PODELI:






Пошаљите ову вест Вашим пријатељима!
ovde slika


Оставите коментар

Коментари који садрже псовке, увредљиве, вулгарне, шовинистичке или претеће поруке неће бити објављени. Мишљења изнешена у коментарима су приватно мишљење аутора коментара и не одржавају ставове Гласа Западне Србије.

Ваше име:
Ваш коментар:

Спам заштита:

 

Коментари посетилаца (0)

Вест нема коментара.
Будите први који ће коментарисати ову вест!


 











 


 

© Глас Западне Србије
Жупана Страцимира 9/1, Чачаk
032 347 001
redakcija@glaszapadnesrbije.rs

Импресум

Статистика сајта:
Прес: 150.241.489 посета
Тренутно на сајту: 118 посетилац(a)