Da li je situacija stvarno toliko loša i zašto smo svedoci da i u godinama kada je dobra i kada je loša situacija krivci budu država i Asocijacija?

„Da li malina samo služi kao oruđe u političkoj borbi ili neko ipak ima iskrene namere i želju za dobrobiti primarnih proizvođača? Da bi smo mogli da pričamo o stanju u sektoru malinarstva u 2023. moramo se prvo osvrnuti na predhodne godine, kako bi smo mogli da sagledamo sliku u celosti. Udruženje poljoprivrednih proizvođača „Asocijacija Malinara Srbije“ osnovana je 2015. godine (osnivači asocijacije su 9 udruženja iz 9 opština) 2016. god Asocijaciji pristupilo još 26, a do 2023. Asocijacija broji 56 udruženja proizvođača malina i kupina iz cele Srbije. 2016-2017. god. Asocijacija malinara Srbije postaje značajna organizacija koja zastupa interese proizvođača, što mnogima počinje da smeta. U 2017 i 2018 god dolazi do pada otkupnih cena maline i kupine gde Asocijacija staje snažno uz proizvođače boreći se za njihove interese, što opet smeta pojedincima i različitim interesnim grupama. 2018. godine Udruženja iz Prijepolja, Užica i Šabca, i još pojedini iz Ivanjice i Arilja predvođena Slađanom Stanković, Sanelom Dizdarevićem i Milanom Đukićem blokiraju puteve kod Užica. Nakon toga navodno pregovaraju sa Ministarstvom, prekidaju proteste bez objašnjenja šta su se dogovorili, a tražena cena je 170 din. Pomenuti su aktivno govorili protiv Asocijacije, koja se nije mešala. Tadašnja otkupna cena bila je od 80-130 din. Takođe pomenuti protestanti su pokušali da razbiju radnu grupu koja je osnovana 2017. godine sa ciljem unapređenja proizvodnje maline i kupine, kao i poboljšanjem položaja proizvođača. 2019. god Asocijacija preuzima inicijativu, traži da se izračuna proizvođačka cena maline na radnoj grupi i dolazi se do cene od 140 din, cena te godine je 140-180 din. 2020. godine smo podigli cenu na 220 do 240 din. Naredne godine 2021. podižemo cenu maline na 400-450 dinara, počinju velika osporavanja Asocijacije od strane drugih udruženja, naročito od gore pomenutih 2022. podižemo cenu u nebesa 550-600 din, nakon toga se podiže velika galama, pojedina udruženja nas osporavaju, ubeđuju proizvođače kako to nije dobra cena. Nakon berbe hladnjačari optužuju Asocijaciju kako je podigla nerealno cene maline, podržavaju ih pojedina udruženja koja ubeđuju proizvođače kako je Asocijacija kriva za tako lošu cenu maline, podbunjuju proizvođače. Javlja se problem isplate kupljene maline, za šta opet okrivljuju Asocijaciju. Krajem 2022. god pojavljuju se nova udruženja u Arilju koja opet optužuju Asocijaciju za lošu cenu od 550-600 din, tražene su strategije, zamajavaju se proizvođači raznim pričama o teškom položaju hladljačara i njihovim ogromnim gubicima, kao da je nekog bilo briga kada su proizvođači bili godinama u gubitcima. Nakon ovoga Asocijacija prepušta glavnu inicijativu drugim udruženjima. To nas dovodi do 2023. godine i pitanja šta se dešava u 2023. Zbog lošeg vođenja udruženja i nebrige za interese proizvođača, obara se cena maline sa 550-600 din, za samo 10 meseci na 160-200, udruženja sada ćute i ne pojavljuju se u javnosti, a proizvođači ostaju iznevereni. Nikom nije jasno šta se dešava. Razjašnjenje dolazi ovih dana, kada vidimo za koga i za čije interese se bore razna udruženja proizvođača, kada zarad političkih interesa stvaraju lošu finansijsku atmosferu po proizvođače, kada su spremni da dovedu proizvođače u lošu finansijsku situaciju, kako bi njihov revolt iskoristili u političke svrhe. Nažalost, opet su plitki politički interesi postali važniji od interesa stotine hiljada ljudi koji se radom i poštenjem bore za svoju egzistenciju. Asocijacija Malinari Srbije se ograđuje od ovakvih poteza pojedinih udruženja. Ponavljamo opet da mi nismo i ne treba da budemo politička organizacija, koja će zastupati interese bilo koje stranke, već samo interese proizvođača za koje smo se uvek zalagali, a i nadalje ćemo tako činiti”, navodi se u saopštenju Asocijacija Malinari Srbije.

GZS