
Tokom monitoringa, u kojem je učestvovalo oko dvadeset studenata, profesora i istraživača, radilo je šest stručnih sekcija. U istraživanjima su učestvovali i rendžeri zaštićenih područja, kao i mladi članovi Planinarskog kluba „Kamena Gora“ iz Prijepolja.
Najznačajniji rezultat ovogodišnjeg istraživanja stigao je iz ornitološke sekcije. Istraživači su po prvi put potvrdili gnežđenje beloglavog supa u granicama Spomenika prirode „Slapovi Sopotnice“, čime je ova strogo zaštićena vrsta postala nova gnezdarica ovog područja.
– Prošle godine imali smo indicije da su beloglavi supovi počeli da se gnezde na ovom prostoru, ali smo ove godine to i definitivno potvrdili pronalaskom mladunca u gnezdu. Prema našim saznanjima, ovo gnezdo do sada nije bilo poznato, što predstavlja izuzetno značajno otkriće za ornitofaunu ovog zaštićenog područja – rekao je Nikola Veljković, istraživač saradnik Departmana za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu i koordinator ornitološke sekcije.
Foto: PP Media
Istraživanja na Sopotnici sprovodi Naučno-istraživačko društvo studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“ iz Novog Sada, koje se na ovom području vraća već punih 14 godina. Tokom tog perioda evidentiran je veliki broj novih vrsta, a prikupljeni podaci predstavljaju važnu osnovu za očuvanje prirodnih vrednosti.
– Već četrnaest godina dolazimo na Sopotnicu i svake godine ostvarujemo izvanredne rezultate. Neprestano otkrivamo nove vrste ptica, insekata, biljaka, gljiva, šišmiša i sisara. Upravo ovakva istraživanja imaju veliki značaj, jer pružaju stručnu osnovu za očuvanje i unapređenje zaštite ovog područja. Letnji kamp traje šest dana i okuplja studente, profesore, naučne saradnike, ali i članove Planinarskog kluba „Kamena Gora“, kojima dugujemo veliku zahvalnost na gostoprimstvu – istakla je Jana Milovanović, predsednica Naučno-istraživačkog društva studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“.
Planinarski klub „Kamena Gora“, kao upravljač Spomenika prirode „Slapovi Sopotnice“, organizuje monitoring prirodnih vrednosti još od 2014. godine. Iako su prva istraživanja bila usmerena na sedrene vodopade i hidrološke karakteristike zbog kojih je ovo područje i stavljeno pod zaštitu, vremenom je pažnja usmerena i na bogatstvo biljnog i životinjskog sveta.
– Kada smo započeli monitoring, fokus je bio na morfološkim i hidrološkim vrednostima zbog kojih je ovo područje proglašeno spomenikom prirode. Međutim, kasnija istraživanja pokazala su izuzetno bogat biodiverzitet. Zato smo želeli da stručnjaci, profesori i studenti biologije i ekologije istraže ovo područje, a rezultati koje dobijamo od 2014. godine potvrđuju da su Slapovi Sopotnice jedno od najznačajnijih zaštićenih prirodnih dobara kada je reč o biološkim vrednostima – rekao je Dragan Petrić, koordinator Spomenika prirode „Slapovi Sopotnice“.
Rezultati ovogodišnjeg monitoringa još jednom potvrđuju da Slapovi Sopotnice nisu poznati samo po svojim sedrenim vodopadima i izuzetnim pejzažnim vrednostima, već predstavljaju i važno utočište brojnih retkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, čije će proučavanje i očuvanje biti nastavljeno i u narednom periodu.
Glas zapadne Srbije/ PP Media
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.