Stranice godišnjaka „otvara” analiza iz pera akademika Slavenka Terzića. Namera da časopis bude podsetnik i hronika, da osvetljava puteve budućnosti.
Gotovo zaboravljeni Stari Vlah, istorijsku i geografsku oblast na jugozapadu Srbije, zemljaci otimaju od zaborava. Grupa Novovarošana, okupljena oko Istraživačko-izdavačkog centra "Stari Vlah" u Beogradu, posle štampanja pet knjiga za dve godine, pokrenula je časopis da razgrće vatru na ognjištima nemanjićke države, da čuva duh i istoriju i osvetljava puteve budućnosti.
Most preko Uvca na Puljcima, Foto: Knjiga „Stari Vlah”
Prvi broj ovog časopisa, na 200 strana, iz pera 55 autora, istraživača, istoričara, ali i svedoka nekih današnjih prilika, iz prestonice i šireg zavičaja, u prvom redu u slivu Moravice i Uvca, biće predstavljen čitaocima u novovaroškom Domu kulture 22. marta.
„Ovo područje od strateškog značaja, koje nije zaobišla nijedna oluja, već je bilo poprište mnogih vojnih sukoba, zaslužuje časopis u kome bi se sabirala različita mišljenja, afirmisao prepoznatljiv starovlaški duh i pisalo o prošlosti, ali i budućnosti, da se stvori prostor za afirmaciju i ekonomije i kulture”, naglašava u uvodniku glasnika odgovorni urednik Milomir Kragović, novinar i publicista.
Stranice godišnjaka „otvara” analiza stanja u Staroj Srbiji u 19. i 20. veku iz pera prof. dr Slavenka Terzića, akademika SANU, koji piše o raznim političkim idejama, društvenim procesima, nacionalističkim previranjima i namerama.
Na integraciju dela Starog Vlaha u Kneževinu Srbiju za vreme vladavine knjaza Miloša Obrenovića podseća dr Žarko Ilić.
U nameri da pokolenjima prenosi amanet neimara , uklesan u kamenu svetinja i ruševina - da se ne prekida pamćenje i vezanost za pretke, godišnjak podseća na znamenite ličnosti „lomnog Vlaha Starog” - knezove Raškoviće, serdara Jovana Mićića, vojvodu Petra Bojovića, protu Jevstatija Karamatijevića, a tekst sociologa i univerzitetskog profesora Sretena Vukosavljevića (1881-1960) „Starovlaška škola” otkriva karakter žitelja ovog kraja.
Časopis ima ambicije da bude i podsetnik i hronika, pa donosi zapis o knjizi "Stari Vlah" Ivanjičanina Milovana Ristića, objavljenoj 1963. godine. Mladi istoričar Filip Bjelić zabeležio je zaboravljene igre u novovaroškom kraju i 1.500 starih reči i izraza. Pred čitaocima su prilozi o novovaroškim porodicama i stihovi 23 pesnika iz više opština u izboru Mirka Ikonića, pribojskog pesnika.
Stranice najavljuju i gradnju RHE „Bistrica”, kao i turističke planove Zlatibora, dok dr Saša Marinković kazuje o staništu beloglavog supa na liticama Uvačkog jezera.
„U prvom broju ima više istorije, želeli smo da što ubedljivije predstavimo starovlaške korene, tu nesvakidašnju lepotu različitosti i čudnih paradoksa. Već u sledećem broju sadašnjost i budućnost će imati prevagu”, obećava Kragović.
Stari Vlah je bio gotovo zaboravljen u drugoj polovini prošlog veka, pogotovu u uvačkom delu.
Tipična starovlaška nošnja, Foto: Knjiga Stari Vlah
Urađena i nova karta
Časopis objavljuje kartu Starog Vlaha, koju je posle višegodišnjih istraživanja uradio dr Žarko Ilić, naučni saradnik Katedre za istoriju Filozofskog fakulteta.
„Na karti nisu granice iz ranije literature, nego je predstavljaju međaši koje su ovom pojmu postavljali sami Starovlašani i to početkokm 19. veka”, kaže dr Ilić.
Starom Vlahu pripadaju teritorija Nove Varoši, znatni delovi opština Ivanjice i Sjenica, sela Prijepolja na desnoj obali Mileševke, teritorija Priboja istočno od Lima, naselja Jagoštica, Konjska Reka i Zaovine u Bajinoj Bašti, Kotroman i Mokra Gora iz Užica, Semegnjevo, Jablanica i Dobroselica iz Čajetine, kao i Danilovići, Štrpce, Bijelo Brdo, Božovići i Cvrkote na teritoriji opštine Rudo.
Novosti, D. Gagričić / GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2025. Sva prava zadržana.