što bi se postiglo ukidanjem obaveznog korišćenja prvog dela odmora u trajanju od najmanje dve nedelje bez prekida, saopštila je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED).

Zakon o radu trenutno omogućava radnicima da godišnji odmor iskoriste jednokratno ili u više delova, s tim što bi prvi deo morao da traje kontinuirano tokom deset radnih dana i da bude “potrošen“ u istoj kalendarskoj godini za koju je stečeno pravo na odmor.
Kasnije se ostatak može preneti i iskoristiti do 30. juna naredne godine, podseća NALED u saopštenju o svojoj studiji, takozvanoj “Sivoj knjizi“.
– Dosadašnja praksa je pokazala da veliki broj zaposlenih ne koristi prvi deo godišnjeg odmora u trajanju od dve nedelje, nego u zavisnosti od njihovih potreba i potrebe posla to bude i kraće od obaveznih deset dana, najčešće pet dana, ali i manje. Zaposleni često žele drugačiji raspored odmora, a zbog postojećeg zakonskog okvira, poslodavci nisu u mogućnosti da im izađu u susret. To je nešto što i inspekcija zamera poslodavcima prilikom inspekcijskog nadzora – kaže šef jedinice za odnose sa javnošću u NALED-u Ivan Radak.
Prema njegovim rečima, namera zakonodavca prilikom uvođenja ove odredbe bila je da se radniku omogući duži odmor u kontinuitetu, ali baš zbog različitih potreba radnika i različite vrste posla trebalo bi im obezbediti veću mogućnost izbora.
– Preporuka Sive knjige 15 je da se prvi deo odmora iskoristi u trajanju od dve nedelje, ali da to ne mora da bude u kontinuitetu. Istovremeno, postoji neopravdano ograničenje utvrđivanjem roka do kada taj prvi deo mora da se iskoristi, a to je kraj kalendarske godine. Naime, celokupan godišnji odmor za prethodnu godinu je moguće iskoristiti do 30. juna naredne. Neretko se taj rok nezvanično prekorači – dodaje Radak.
GZS / Nova ekonomija