savremenog pesnika imali su učenici OŠ „Tanasko Rajić”, OŠ „Tatomir Anđelić” i OŠ „Vladislav Petković Dis”. Program „U središtu lirskog poja” osim u centralnoj zgradi Biblioteke, organizovan je i u osnovnim školama u Mrčajevcima i Zablaću.
Pesnik je kazivao stihove „Šumskog bukvara”, knjige u kojoj „zru šumska slova i saznanja nova” a publika se vrlo brzo uključila u svojevrsnu igru stihovima. Ova zbirka oslikava pesnikovo detinjstvo provedeno u prirodi i jedna je od retkih koja se bavi ekologijom u okviru savremene srpske poezije za decu. Zamišljena je kao radoznala šetnja šumom punom zvukova, životinja i biljaka neobičnih naziva, od ariša i detlića do kukureka i sremuša. A ako uzmemo u obzir da je bukvar svačija prva knjiga i uvod u svet čitanja, onda njegova aura dobija na značaju s obzirom da su stihovi koji su se čuli prvo susretanje sa pojmom ekološke osvešćenosti. Azbučna organizacija bukvara tako teži da stvori celokupnu sliku sveta oličenu u poznatom izrazu „od A do Š”. A pošto na slovo „E” nije pronašao ni jednog stanovnika šume, pesnik je ispevao „Ekologiju”. Svaka se pesma može shvatiti i kao svojevrsna zagonetka čije se rešenje raščitava u naslovu, a iz njih se može doznati i zašto je trava hajdučka, gde se sprema medna žurka i kako se pravi „čaj za zaljubljene”.
Neke od Vukašinovićevih pesama imaju i svoje muzičke obrade, poput „Đurđevka” koji je zaodenut u novo ime „Sunčev rođendan”, a u interpretaciji devojčice Maše Bogićević iz Trstenika, pobedio na nekolikim festivalima dečje muzike.
Iz publike je za pesnika stiglo pregršt pitanja, a odgovarajući na pojedina Vukašinović je kazao da je još kao dete počeo da piše, a svoju prvu pesmu objavio sa 11 godina. Iako piše i za odrasle, ističe da je „mnogo teže stvarati za mlađe čitaoce jer njihove reakcije su uvek jasne i iskrene pošto se ne libe da pokažu da li im se nešto dopada ili im uopšte nije zanimljivo”. Da je uspeo da odgovori na zahteve čitalaca različitih uzrasta, ali i kritike, zasigurno pokazuju priznanja poput Nagrade „Milan Rakić”, „Kočićevo pero”, „Jefimijin vez”, Nagrade „Branko Ćopić” i mnoge druge. A na pitanje kako je to biti pesnik, kazao je da „pesma nekada nastaje i po nekoliko dana i meseci dok ne obuče pravi oblik i rimu”. Ovaj poetsko-ekološki sastanak završen je pesnikovom mišlju da „u prirodi otkrivamo ono što je u nama samima zakopano, što izaziva punoću života i radost postojanja”.
Program posvećen knjizi za decu vodili su bibliotekari Dubravka Ilić, Branislava Vidojević, Milica Domanović i Biljana Arsić. Inače, Međunarodni dan dečje knjige obeležava se od 1967. godine svakog 2. aprila, kada je rođen onaj koji je od svega što dotakne mogao da napravi bajku – Hans Kristijan Andersen. Literatura za decu njihov je saputnik na stazi odrastanja jer ih uči da brige nisu samo njihove i da priča često može odgovoriti na mnoga pitanja kroz doživljaje junaka sa kojima se poistovećuju.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2025. Sva prava zadržana.