Matis do 16.02.  - velika leva
close
banner-itembanner-itembanner-itembanner-item

Oživljeni skrajnuti hroničari

15/05/2024
image-gallery-item
Blago - porodica sakupljača umotvorina Mihaila M. Tanovića, Foto: Iz knjige „Starovlaške teme”
Nova Varoš - Dobrilo Aranitović otkriva znamenite ličnosti i događaje Starog Vlaha u poslednja

dva veka. Vraća u pamćenje autore - čuvare ognjišta, tapija, imena, vere, jezika, Epske pesme o boju na Radoinji 1876. i slobodi 1912.

Neumorno istražujući po časopisima, bibliotekama, arhivama i zaostavštinama, bibliograf i prevodilac Dobrilo Aranitović iz Šapca, iz zaborava u pamćenje pokolenja vraća knjige i autore, čuvare imena, vere, jezika, ognjišta i tapija Starog Vlaha u zadnja dva veka.

Nedavno je među korice knjige „Starovlaške teme”, objavljene u ličnom izdanju, sabrao decenijama nastajala saopštenja na naučnim skupovima, kao pogovore i predgovore, beleške i komentare zapisa narodnog stvaralaštva, osvrte i prikaze knjiga.

„Ličnosti, događaji i zbivanja o kojima je u njima reč uglavnom su nedovoljno poznati ili sasvim nepoznati. U najmanju ruku nedovoljno proučeni i nezasluženo skrajnuti iz našeg pamćenja”, ističe autor i podseća: „Ovi prilozi su ne samo izraz osećanja duboke odanosti i poštovanja prema precima, već u prvom redu poziv na dalje temeljnije i produbljenije proučavanje njihovog doprinosa naučnom i književnom osvetljavanju starovlaškog zavičaja”.

Autor - Dobrilo Aranitović

Podsećajući da prošlost Starog Vlaha tumači analizom zaboravljenih putopisa, epskih pesama, narodne tradicije i svakodnevice običnih ljudi, recenzent dr Miloš Timotijević podseća da je Aranitović izuzetan poznavalac političkih i kulturnih prilika, posebno u drugoj polovini 19. veka.

Tako pred čitaoce Aranitović iznosi lik borca za slobodu i obrazovanje, Tome Bacetića, rodom iz Banje kod Priboja, koji je uspomene na zavičaj i ropstvo pod Turcima opisao i objavio na ruskom jeziku. A bio je nepoznat kao putopisac i etnograf čitavih petnaest decenija, sve dok se nije pojavio prevod njegove knjige „Stara Srbija”.

Sabirajući rukopise i priređujući za štampu, Aranitović je skinuo maglu zaborava sa dragocenog istraživačkog i publicističkog dela prote Jevstatija Karamatijevića („Kroz Stari Vlah”), sa pripovedaka i zapisa nekadašnjeg novovaroškog učitelja Stevana Samardžića („Iz nše nahije”), ali i reportaža i pripovedaka iz pera Grigorija Božovića („Graničarska kob”).

Zapisi o životu i sudbini Starog Vlaha

„Posle više od jednog stoleća obrele su se u rukama savremenih generacija čitalacaca epske pesme zaboravljenih zavičajnih ratnika, pesnika i guslara Jevrema Đapovića (Boj na Radoinji 1876.) i Jevrema Čakarevića (Boj na Sjenici i oslobođenje Prijepolja, Pljevalja, Nove Varoši i Priboja 1912.) i prvi zapisi lirskih narodnih pesama iz novovaroškog kraja učiteljica Zorke Brkić i Marije Samardžić i trgovca i kulturnog poslenika Mihaila Tanovića”, ističe Aranitović.

U nasleđe potomstvu autor ostavlja i portret nacionalnog radnika i dobrotvora Milana Borisavljavića iz Nove Varoši, ali i osvrte na knjige istoričara Saliha Selimovića iz Sjenice i stvaralaštvo Milinka Bujišića, rodom iz Kokinog Broda. Na stranicama knjige je i pregršt priloga iz zapisa, epskih pesama i narodnog stvaralaštva.

Ustanički bojevi

„Posvećujući se temi ustaničkih bojeva u Raškoj oblasti, u ’Srbijanki’ Sime Milutionovića Sarajlije, Aranitović daje niz novih istorijskih uvida u ponašanje ustanika srpskih, među kojima je bilo i herojstva, ali i ispada nečoveštva, što Sarajlija, kao istiniti hrišćanski humanista, nije mogao da prećuti”, ističe, pored ostalog, recenzent knjige dr Vladimir Dimitrijević.

Episkop Jefrem

Iz senke vojvode Petra Bojovića osvetljen je lik njegovog starijeg brata Jefrema, Episkopa žičkog, čije obimno filozofsko i bogoslovsko delo čeka svog brižljivog i stručnog istraživača i priređivača.

 


Zlatarinfo, D. Gagričić / GZS

nova varos knjiga hronika stari vlah

Podeli

facebooktwitterpinterestredditlinkedinwhatsappvibertelegrammail

Dodaj komentar

Ime i prezime
Komentar
Dodaj linkclose

Dodaj sliku

image-gallery
1+1=

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.

desna gif velika novinari

locationŽupana Stracimira 9/1, Čačak

mailredakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com


Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.


Izrada: DD Coding

© Glas Zapadne Srbije 2025. Sva prava zadržana.