
Dan grada Užica vezuje se za prvi pisani pomen ovog mesta u dubrovačkim dokumentima iz 1329. godine, što svedoči o njegovom postojanju i značaju još u srednjem veku.
Užice je kroz gotovo sedam vekova pisane istorije prolazilo kroz brojne promene, od srednjovekovnog naselja i važnog trgovačkog mesta do jednog od najznačajnijih privrednih, kulturnih i administrativnih centara zapadne Srbije.
Smešten u dolini reke Đetinje, na raskrsnici puteva koji povezuju različite delove Srbije, grad je od najranijih vremena imao značajan strateški i trgovački položaj.
Od srednjovekovnog grada do važnog trgovačkog centra
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Užica jeste Stari grad, srednjovekovna tvrđava podignuta na stenovitom uzvišenju iznad Đetinje. Njeni ostaci i danas svedoče o vremenu kada je Užice predstavljalo važno utvrđenje i mesto od strateškog značaja.
Tokom srednjeg veka Užice se razvijalo kao trgovačko i zanatsko središte, a njegov položaj omogućavao je povezivanje unutrašnjosti Srbije sa primorskim krajevima.
U narednim vekovima grad se nalazio pod osmanskom vlašću, tokom koje je nastavio da se razvija kao trgovačko i zanatsko mesto.
Posebno važan period nastupio je u 19. veku, kada je, nakon oslobađanja od osmanske vlasti, Užice postepeno dobijalo obrise modernog srpskog grada.
Grad koji je među prvima dobio električnu energiju
Jedan od najznačajnijih događaja u privrednoj istoriji Užica dogodio se 1900. godine, kada je na reci Đetinji počela da radi hidrocentrala izgrađena po Teslinim principima naizmenične struje.
Ovaj poduhvat svrstao je Užice među pionire elektrifikacije u Srbiji i označio početak novog perioda industrijskog razvoja grada.
Hidrocentrala na Đetinji, koja je danas jedan od najvrednijih spomenika industrijskog nasleđa, predstavlja svedočanstvo o preduzimljivosti i naprednim idejama Užičana s početka 20. veka.
Užice i događaji koji su obeležili 20. vek
Posebno mesto u istoriji grada zauzima Drugi svetski rat, kada je Užice 1941. godine bilo središte Užičke republike, slobodne teritorije pod kontrolom partizanskog pokreta.
U posleratnim decenijama grad je doživeo snažan industrijski i urbanistički razvoj. Otvarane su fabrike, građeni stambeni blokovi, škole, zdravstvene ustanove i sportski objekti, a Užice je postalo jedan od vodećih industrijskih centara zapadne Srbije.
U periodu od 1946. do 1992. godine grad je nosio naziv Titovo Užice, nakon čega mu je vraćeno istorijsko ime.
Industrija, obrazovanje, kultura i sport ostavili su dubok trag u identitetu grada, čiji su stanovnici kroz generacije doprinosili njegovom razvoju.
Bogato kulturno nasleđe i turistički potencijal
Danas Užice svoje istorijsko nasleđe čuva kroz brojne kulturne ustanove, među kojima su Narodni muzej, Istorijski arhiv, Narodno pozorište, Gradska galerija i Gradski kulturni centar.
Posebno priznanje gradu predstavljala je titula Prestonice kulture Srbije za 2024. godinu, koja je omogućila realizaciju brojnih kulturnih programa i dodatno promovisala stvaralaštvo i tradiciju ovog kraja.
Pored kulturnog nasleđa, Užice raspolaže i značajnim turističkim potencijalima.
Srednjovekovna tvrđava Stari grad, kanjon Đetinje, Potpećka pećina, Kadinjača i okolni planinski predeli predstavljaju neke od najprepoznatljivijih turističkih znamenitosti užičkog kraja.
Grad koji čuva prošlost i gradi budućnost
Užice danas nastavlja da se razvija kroz ulaganja u putnu i komunalnu infrastrukturu, obrazovanje, energetsku efikasnost, kulturu, sport i unapređenje kvaliteta života građana.
Posebna pažnja posvećuje se uređenju javnih prostora, modernizaciji saobraćajnica, poboljšanju vodosnabdevanja, kao i stvaranju boljih uslova za decu, mlade i starije sugrađane.
Dan grada prilika je da se oda priznanje svim generacijama Užičana koje su svojim radom, znanjem i stvaralaštvom doprinele razvoju ovog grada.
Od prvog pisanog pomena 1329. godine, preko srednjovekovne tvrđave, prve hidrocentrale i snažnog industrijskog razvoja, pa sve do savremenog Užica, grad na Đetinji ostao je jedno od najvažnijih središta zapadne Srbije.
Deveti oktobar zato nije samo podsećanje na prošlost, već i praznik svih Užičanki i Užičana, kao i prilika da se istakne značaj očuvanja tradicije i daljeg razvoja grada za buduće generacije.
Glas zapadne Srbije
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.