
Manifestacija, koju organizuje Udruženje građana „Sedobro“, održana je u velikoj sali restorana „Srpska kruna“, a posetioci su tokom dva dana imali priliku da probaju i kupe domaće proizvode pripremljene po tradicionalnim receptima.
Na štandovima su se našli zlatarski sir, pršuta, suhomesnati proizvodi, ajvar, paprika u pavlaci, domaći sokovi, džemovi, kompoti, zimnica, ali i prirodni melemi od lekovitog bilja. Iako su svi raspoloživi izlagački kapaciteti bili popunjeni, organizatori ističu da bi festival mogao da okupi znatno više proizvođača ukoliko bi dobio adekvatniji prostor i podršku lokalne samouprave.
Foto: PP Media
Ljubiša Babić, predstavnik Udruženja građana „Sedobro“, kaže da interesovanje izlagača iz godine u godinu ne jenjava, ali da ograničen prostor sprečava dalje širenje manifestacije.
– I ove godine popunili smo sve raspoložive kapacitete. Imali smo 19 izlagača tokom dva dana, a interesovanje je bilo i veće. Svake godine ponavljam da bi festival trebalo premestiti u veći prostor kako bismo omogućili učešće većem broju proizvođača. Smatram da bi lokalna samouprava trebalo da prepozna značaj ove manifestacije i pomogne da ona postane zaštitni znak našeg grada – istakao je Babić.
Foto: PP Media
On je naglasio da je festival i ove godine organizovan bez finansijske pomoći opštine.
– Lokalna samouprava nije učestvovala u organizaciji. Sve smo uradili sopstvenim sredstvima, kao i prethodnih godina. Zadovoljan sam kako je sve proteklo, mada je posećenost mogla biti bolja. Drugog dana bilo je više posetilaca nego prvog. Nadamo se da će u narednom periodu biti više razumevanja za značaj ovog festivala – kazao je Babić.
Prema njegovim rečima, osnovni cilj manifestacije nije samo prodaja proizvoda, već i očuvanje starih recepata, običaja i načina pripreme hrane koji se prenose sa generacije na generaciju.
– Bavimo se proizvodnjom zimnice, sokova i drugih domaćih proizvoda na način na koji su to nekada radile naše bake i majke. To radim prvenstveno iz ljubavi, a ne zbog zarade. Želja mi je da sačuvamo tradiciju i upravo zbog toga smo ovogodišnjem festivalu dali naziv „Čuvari tradicije“ – objasnio je Babić.
Među izlagačima je bio i Jovan Radišić iz sela Božetići, u opštini Nova Varoš, koji je prvi put učestvovao na ovoj manifestaciji. Na njegovom štandu našli su se tradicionalni zlatarski proizvodi, od punomasnog sira i paprike u pavlaci do pršute, sudžuka i drugih domaćih specijaliteta.
Radišić kaže da se njegova porodica ozbiljno bavi poljoprivredom i stočarstvom, obrađuje oko 15 hektara sopstvenog zemljišta, a dodatne površine uzima u zakup.
– Ako čovek voli posao kojim se bavi, ništa mu nije teško. Imamo dosta stoke i sve što proizvodimo potiče sa našeg gazdinstva. Prodaja ide, mada je naplata ponekad teža. Punomasni zlatarski sir prodajemo po hiljadu dinara, papriku u pavlaci po 700, ajvar po hiljadu, a sudžuk po 1.200 dinara – rekao je Radišić.
Foto: PP Media
On smatra da ovakvi sajmovi imaju mnogo širi značaj od same trgovine.
– Ne mora svako ko dođe nešto da kupi. Dovoljno je da ljudi izađu, pogledaju šta se proizvodi, razgovaraju sa domaćinima i upoznaju se sa njihovim radom. Ne mora sve da se meri novcem. Važno je druženje, upoznavanje i uspostavljanje novih kontakata – poručio je Radišić.
Svoje proizvode predstavila je i Prijepoljka Koviljka Petrović, koja izrađuje prirodni melem od lekovitog bilja. Kako objašnjava, njegov sastav čine 12 vrsta trava, hladno ceđeno maslinovo ulje, pčelinji vosak i jelova smola.
– U početku sam melem pravila samo za svoju porodicu, a kasnije su počeli da ga traže i drugi. Tako se proizvodnja postepeno širila. Sve je prirodno, bez hemijskih dodataka. Korisnici mi prenose da su zadovoljni i da im melem prija za negu kože – ispričala je Koviljka Petrović.
Foto: PP Media
Ona navodi da njen proizvod ljudi koriste za svakodnevnu negu kože, ali i kod različitih kožnih tegoba, ističući da je upravo poverenje korisnika podstiče da nastavi sa proizvodnjom.
Na štandu „Srpske krune“ posetioci su mogli da pronađu širok izbor domaće zimnice, sokova, džemova i kompota. Gordana Matović kaže da se proizvodi pripremaju na tradicionalan način, a da su cene uglavnom ostale na nivou prethodnih godina.
– Imamo razne domaće sokove, među kojima su i oni bez dodatog šećera, zatim džemove, kompote, sataraš, pečenu i ljutu papriku i druge proizvode. Cene su pristupačne i nisu se značajno menjale u odnosu na prethodne godine – kazala je Matović.
Foto: PP Media
Ona smatra da bi građani trebalo više da posećuju ovakve manifestacije, bez obzira na to da li nameravaju nešto da kupe.
– Posećenost je bila osrednja, a trebalo bi da bude mnogo bolja. Ljudi bi trebalo da dođu, vide šta se nudi i podrže proizvođače makar svojim prisustvom. Volela bih da se ovakvi sajmovi češće organizuju, ne samo u Prijepolju već i u drugim mestima, kako bi što više ljudi dobilo priliku da predstavi ono što proizvodi – istakla je Matović.
Sedmi Festival domaćih proizvoda našeg kraja još jednom je pokazao da u prijepoljskom i zlatarskom kraju postoje proizvođači koji nastoje da sačuvaju tradicionalne recepte i domaću proizvodnju. Ipak, uz popunjene izlagačke kapacitete i ocene učesnika da bi poseta mogla biti veća, ponovo je otvoreno pitanje prostora, promocije i institucionalne podrške ovoj manifestaciji.
Organizatori poručuju da od svoje ideje neće odustati, uz očekivanje da će festival u godinama koje dolaze prerasti postojeće okvire i postati prepoznatljiva manifestacija Prijepolja, koja okuplja proizvođače, čuva tradiciju i promoviše domaće proizvode.
PP Media/GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.