
Dok zvanični srednji kurs Narodne banke Srbije ostaje relativno stabilan, građani se sve više interesuju za kupovinu deviza, pre svega evra, ali i američkog dolara i švajcarskog franka.
Prema dostupnim podacima, zvanični srednji kurs evra 26. oktobra iznosio je 117,4980 dinara, dok je 10. novembra dostigao 117,6305 dinara. To znači da je za petnaest dana evro prema zvaničnom kursu poskupeo za nešto više od 13 para, odnosno oko 0,11 odsto.
Međutim, situacija na menjačkim šalterima izgleda drugačije. U pojedinim menjačnicama prodajna cena evra približila se granici od 120 dinara, što je znatno više od zvaničnog srednjeg kursa.
GRAĐANI TRAŽE EVRE, DOLARE I ŠVAJCARSKE FRANKE
U periodima političke i ekonomske neizvesnosti deo građana tradicionalno se okreće kupovini stranih valuta, nastojeći da sačuva vrednost svoje ušteđevine.
Prema pojedinim navodima, u nekim menjačnicama nije uvek moguće kupiti željenu količinu evra, naročito kada je reč o većim iznosima. Ipak, za sada nema pouzdanih podataka koji bi potvrdili opštu nestašicu deviza u Srbiji.
Finansijski stručnjaci ukazuju da pojačana potražnja za gotovim novcem može privremeno da utiče na prodajne kurseve i raspoložive količine valuta u pojedinim menjačnicama.
Pored evra, interesovanje postoji i za američki dolar i švajcarski franak, koje deo građana smatra pogodnim za dugoročnije čuvanje štednje.
ZAŠTO EVRO U MENJAČNICAMA KOŠTA VIŠE NEGO PO ZVANIČNOM KURSU?
Razlika između zvaničnog srednjeg kursa i prodajnog kursa u menjačnicama nije neuobičajena, jer menjači imaju sopstvene kupovne i prodajne kurseve u okviru propisanih pravila.
Međutim, kada potražnja za evrima naglo poraste, pojedine menjačnice mogu povećati prodajnu cenu u granicama dozvoljenim propisima.
Zbog toga građani koji žele da kupe gotove evre mogu platiti više nego što pokazuje zvanična kursna lista Narodne banke Srbije.
Ukoliko se evro prodaje za 120 dinara, potrebno je proveriti da li je reč o samom prodajnom kursu ili iznos uključuje dodatnu proviziju, kao i da li je takva naplata u skladu sa propisima.
DA LI JE UGROŽENA STABILNOST DINARA?
Uprkos povećanoj zainteresovanosti za kupovinu deviza, zvanični kurs dinara tokom prethodnih petnaest dana nije pretrpeo značajniju promenu.
Poskupljenje evra od oko 13 para prema zvaničnom srednjem kursu ne ukazuje samo po sebi na ozbiljnu valutnu krizu.
Ipak, povećana tražnja za deviznom gotovinom i razlike u prodajnim kursevima zaslužuju pažnju, posebno ukoliko bi se takva kretanja nastavila.
Važno je razlikovati privremeni nedostatak evra u pojedinoj menjačnici od eventualnog problema sa deviznom likvidnošću bankarskog sistema, za koji trenutno nema potvrđenih pokazatelja.
GRAĐANI ZABRINUTI, ALI PANIKA NIJE REŠENJE
Finansijska stabilnost u velikoj meri zavisi i od poverenja građana. Zbog toga neproverene informacije o nestašici deviza, problemima banaka ili naglom padu dinara mogu dodatno podstaći kupovinu strane valute.
Građanima se savetuje da pre kupovine provere kurseve u više ovlašćenih menjačnica i banaka, kao i eventualne provizije, jer razlike mogu biti značajne prilikom kupovine većih iznosa.
Činjenica da se evro u pojedinim menjačnicama nudi i za 120 dinara ne znači da je zvanični kurs dostigao taj nivo. Međutim, pojačana potražnja za devizama i tvrdnje o ograničenim količinama gotovine pokazuju da među delom građana postoji zabrinutost zbog budućih ekonomskih prilika.
Da li je reč o kratkotrajnoj reakciji tržišta ili će potražnja za stranim valutama ostati povećana, pokazaće naredni dani.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.