
U završnoj fazi je izbor izvođača, a radovi bi trebalo da produže životni vek elektrane za najmanje još tri decenije i povećaju godišnju proizvodnju električne energije.
HE „Bistrica“, snage 104 megavata, nalazi se na Limu između Prijepolja i Priboja, a građena je od 1958. do 1960. godine. Predstojećom revitalizacijom biće obuhvaćeni ključni delovi postrojenja.
Foto: A.Rovčanin
– Predviđena je zamena kompletne turbinske opreme, sistema turbinske regulacije i postojećih ulaznih zatvarača, kao i ugradnja novih generatora na oba agregata. Planirana je i rekonstrukcija postrojenja 35 kV, zamena postojećeg analogno-relejnog upravljanja savremenim distribuiranim sistemom i uvođenje centralnog SCADA sistema – kaže Predrag Šaponjić, direktor HE „Limske“.
Foto: A.Rovčanin
Iako instalirana snaga elektrane neće biti povećavana, modernizacija bi trebalo da omogući bolje iskorišćenje raspoloživog vodnog potencijala. Procenjuje se da bi, u zavisnosti od hidroloških prilika, godišnja proizvodnja mogla da poraste sa sadašnjih oko 330 na 350 gigavat-sati.
– Ključno je da ćemo revitalizacijom produžiti radni vek hidroelektrane za najmanje 30 godina. Istovremeno očekujemo manje troškove održavanja i povećanje efikasnosti i pouzdanosti rada – navodi Šaponjić.
Foto: A.Rovčanin
Za projekat vredan oko 65 miliona evra sredstva su obezbeđena kreditom Evropske investicione banke, uz grant od 7,5 miliona evra iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Predviđeno je da kompletna revitalizacija bude završena najkasnije četiri godine od početka radova.
Istorija HE „Bistrica“ vezana je i za branu Radoinja na Uvcu, čijom izgradnjom je počelo podizanje ovog hidroenergetskog sistema. Kamena brana visoka je 40 i duga 361 metar, dok akumulacija Radoinja ima bruto zapreminu od 7,6 miliona kubnih metara i proteže se oko 12 kilometara uzvodno, prema HE „Kokin Brod“.
Foto: A.Rovčanin
HE „Bistrica“ ima značajno mesto i u istoriji elektroenergetskog sistema Srbije. Dalekovod napona 220 kV između ove hidroelektrane i Beograda, pušten u rad 1960. godine, bio je prvi dalekovod tog naponskog nivoa u Srbiji.
Glas zapadne Srbije/ PP Media
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.