U DRAGACEVU AKTIVNO JOS OKO STO CUMURANA 


Danas se očekuju pljuskovi praćeni gradom, najviša dnevna od 23 do 27 stepeni              Od septembra povećanje plata radnicima u prosveti, medicinskim sestrama i tehničarima, majkama deset hiljada po detetu              Produžen rok za predaju nelegalnog oružja              Kraljica Draga večeras u Čačku              Nikolić: Ispaljeno 3899 raketa, ali apsolutna zaštita od grada ne postoji, zapad i jugozapad predstavljaju najkišovitije predele Srbije              Počeli radovi na kanalizacionom sistemu u Gornjem Milanovcu              Luki iz Užica hitno potrebne matične ćelije              Mali: Zahvaljujući dobrim ekonomskim rezultatima imamo dovoljno sredstava za sve mere              Vanredna situacija ukinuta u sedam požeških Mesnih zajednica, a proglašena u dve              Nevreme praćeno gradom pogodilo novovaroški kraj              Zbog odrona na putu uspored saobraćaj od Kokinog Broda prema Zlatiboru             

 

U DRAGACEVU AKTIVNO JOS OKO STO CUMURANA
03.10.2012 | 0 коментар(а)



Kada danas kazemo CUMUR uglavnom pomislimo na rostilj i to na pravi ukus rostilja. Cumur je upravo faktor koji pravi razliku izmedju domace pljeskavice i hamburgera.




Cumur se nekada koristio i u mnogim drugim zanatima. Proizvodnja cumura je danas retko i skoro zaboravljeno zanimanje a cesto ga nazivaju i garavi zanat, zbog toga sto je rec o drvenom uglju. Dragacevci smatraju da se najbolji cumur pravi bas u njihovom kraju i tu se jos uvek zadrzalo ovo retko zanimanje.

Stotinama godina unazad u dragacevskim selima Kotraza i Vuckovica drveni ugalj - cumur se proizvodi na isti nacin.
"To je tradicija gornjeg kraja Dragaceva: metarska drva, krompir i cumur, dok je donji deo poznat po krecu", kaze Vidan Jovanovic iz Kotraze.

Cumurane se zidaju u krug u obliku kupole od ceramide ili nepecene cigle, oblepljuju blatom, a kad se potpale moraju i da se redovno "hrane".
"Kad natrpamo drva- naranimo cumuranu i potpalimo, ventili se skroz zatvaraju, onda se poklopac spusti, ventili se onda otvaraju i pocinje da pusi", prica Branislav Dukanac iz Vuckovice.

Cumur se pece citavu sedmicu, a kad je gotovo, na kraju se otvori poklopac i cumurana ostavi ostavi na miru dan-dva da se pogasi a onda se ceka da se "sladi". Cumur moze da se vadi i posle sedam dana.

Cumurane su najcesce postavljene pored zabrana, blize reci ili bilo kakvom izvoru zbog gasenja. U cumuranu moze da ide svako drvo, cumurana ga proguta i u ugalj pretvori i cepanicu i zilu, ali za dobar cumur potrebno je i kvalitetno drvo.
"Najbolja su drva bukova i cerova, mlada cerovina jer ima najjacu kaloriju. Sad se upotrebljavaju skoro sva drva i jabukova i kruskova. Za kovace je najbolji sljivov cumur", tvrdi Dukanac.

Ovaj zanat jedan je od najstarijih ali i najtezih. Nekada je od njega moglo ponesto i da se stekne. Danas je to samo pomocna delatnost "da se uzme neki dinar".
"Sad je malo potrosaca, a ne kao sto je nekad bilo, imalo je dosta potrosaca, a sad ispeces i cekas dok naidje kupac", zali se Dukanac.

Cumur su nakada koristili limari, kazandzije i kovaci a dans ga koriste samo rostiljdzije.
Izvor
Cacak press





Пошаљите ову вест Вашим пријатељима!
ovde slika


Оставите коментар

Коментари који садрже псовке, увредљиве, вулгарне, шовинистичке или претеће поруке неће бити објављени. Мишљења изнешена у коментарима су приватно мишљење аутора коментара и не одржавају ставове Гласа Западне Србије.

Ваше име:
Ваш коментар:

Спам заштита:

 

Коментари посетилаца (0)

Вест нема коментара.
Будите први који ће коментарисати ову вест!


 















 


 

© Глас Западне Србије
Жупана Страцимира 9/1, Чачаk
060 5000 150, 032 347 001

Импресум

Статистика сајта:
Прес: 142.764.987 посета
Тренутно на сајту: 173 посетилац(a)