
Zbog toga se poslednjih dana sve glasnije postavlja pitanje – ko će snositi političku i društvenu odgovornost za krizu koja je pogodila Užice?
Posebnu pažnju izazvale su izjave opozicionog odbornika Radovana Novakovića, koji je govorio o potrebi pronalaženja nove lokacije za odlaganje otpada, što je deo javnosti protumačio kao najavu nove deponije. Prema informacijama do kojih je došao GZS,

Novaković najavio novu ,,Užičku deponiju"
među mogućim lokacijama pominju se područja sela Stapari, a nezvanično i Karana, iako za sada nema zvanične potvrde niti objavljenog plana nadležnih institucija.
Istovremeno, deo građana smatra da su višemesečne blokade, protesti i pritisci oko regionalne deponije „Duboko”, koje su predvodili aktivisti udruženja „Da ne dišemo Duboko” i deo opozicionih grupa, dodatno produbili komunalnu i finansijsku krizu u gradu.
DVA VRTIĆA OTIŠLA NA SMEĆE: UŽIČANI PLAĆAJU NAJSKUPLJI OTPAD, DOK SE U JAVNOSTI OTVARAJU PITANJA O MILIONSKIM PROMETIMA UDRUŽENJA
Dok je „Duboko” praktično izgubilo mogućnost normalnog funkcionisanja, otpad iz Užica počeo je da se transportuje na udaljene lokacije širom Srbije, što je, prema procenama iznetim u javnosti, građane prošle godine koštalo koliko izgradnja dva nova vrtića ili više od 100 kilometara seoskih puteva širine do tri metra.
Građani posebno negoduju zbog rasta cena iznošenja smeća. Prema podacima koji se iznose u javnosti, Užičani trenutno plaćaju oko 23 dinara po kvadratu, dok postoje najave da bi cena do kraja godine mogla porasti i na gotovo 30 dinara po kvadratu. Poređenja radi, u Beogradu se iznošenje smeća plaća oko 9,2 dinara po kvadratu, u Novom Sadu oko 6,5, dok je u Čačku oko 15,2 dinara po kvadratu.
Zbog toga deo javnosti smatra da građani Užica danas praktično plaćaju cenu političkog i komunalnog haosa nastalog oko pitanja deponije.
Dodatne polemike izazvale su i informacije o finansijskom poslovanju pojedinih građanskih inicijativa koje su bile najglasnije u kampanji protiv „Dubokog”. U javnosti su se pojavili navodi o milionskim prometima na računima određenih udruženja, zbog čega deo građana traži da nadležne institucije provere poreklo i namenu tog novca. Za sada nema zvaničnih informacija o eventualnim nepravilnostima niti odluka nadležnih organa tim povodom.
Upravo zato deo javnosti danas postavlja pitanje da li će oni koji su mesecima tražili zatvaranje „Dubokog” sada preuzeti odgovornost ukoliko Užice dobije novu deponiju u nekom drugom selu.
Dok jedni smatraju da su protesti bili opravdani zbog ekoloških problema, drugi upozoravaju da bi eventualno otvaranje nove lokacije za odlaganje otpada moglo izazvati još veće podele među građanima i otvoriti pitanje da li je grad posle svega dobio rešenje – ili samo novi problem.
(Pre 5 godina priča o deponiji Duboko emitovana je u emisiji na Prvoj tv. Evo kako je tada izgledala ova ,,fabrika smeća")
AKO NEĆE U FABRIKU – GDE ĆE SMEĆE? HOĆE LI STAPARI REŠITI PROBLEM UŽIČKOG OTPADA
Upravo zbog toga danas se među građanima sve češće postavlja pitanje – gde će završavati smeće ako ne u fabrici za preradu otpada i regionalnom sistemu upravljanja otpadom?
Mnogi smatraju da je potpuno legitimno i razumno tražiti stroge ekološke standarde, veću kontrolu i bezbednije uslove rada deponije, ali upozoravaju da potpuno zatvaranje sistema bez jasne alternative može dovesti do još većih problema.
Regionalni centar za upravljanje otpadom i postrojenje za preradu otpada, u koje su prema ranijim javno dostupnim podacima uložene desetine miliona evra, trebalo je da predstavljaju jedno od najvažnijih komunalnih rešenja za ceo region. Deo javnosti smatra da bi takav sistem, uz modernizaciju i stroge kontrole, mogao postati ozbiljan i funkcionalan centar za preradu otpada, umesto trajnog problema i političkog sukoba.
Istovremeno, pojedini građani izražavaju bojazan da bi eventualno otvaranje nove deponije na drugoj lokaciji, o kojoj se sada govori u javnosti, moglo dovesti do identičnih problema i novih protesta ukoliko se i tamo ne obezbede jasni standardi i poverenje lokalnog stanovništva.

Fabrika za preradu smeća - pogon za reciklažu
– Razum mora da pobedi. Ako ne bude ozbiljnog i održivog sistema, postoji strah da ćemo umesto jedne uređene lokacije dobiti desetine divljih deponija po potocima, šumama i proplancima – komentarišu građani na društvenim mrežama.
U javnosti se istovremeno nastavlja polemika i oko finansiranja pojedinih građanskih inicijativa i udruženja koja su bila aktivna u kampanji protiv „Dubokog”. Deo građana traži da nadležni organi objave detaljne podatke o finansiranju i prometima na računima tih organizacija, dok predstavnici udruženja odbacuju optužbe i tvrde da je njihova borba bila isključivo usmerena na zaštitu životne sredine.
Dok jedni smatraju da su protesti bili opravdani zbog ekoloških problema, drugi upozoravaju da bi eventualno otvaranje nove lokacije za odlaganje otpada moglo izazvati još veće podele među građanima i otvoriti pitanje da li je grad posle svega dobio rešenje – ili samo novi problem.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.